Planine su prirodni dragulji koje trebamo cijeniti. One su dom za 15% svjetske populacije i domaćini su oko polovine svjetskih žarišta biodiverziteta. One obezbjeđuju slatku vodu za svakodnevni život polovini čovječanstva, pomažući u održavanju poljoprivrede i snabdijevanju čistom energijom i lijekovima.
Nažalost, planine su pod prijetnjom klimatskih promjena, prekomjerne eksploatacije i kontaminacije, što povećava rizik za ljude i planetu. Kako se globalna klima nastavlja zagrijavati, planinski glečeri se tope što utiče na zalihe slatke vode nizvodno, a planinski ljudi – neki od najsiromašnijih na svijetu – suočavaju se s još većim borbama za preživljavanje. Strme padine znače da krčenje šuma za poljoprivredu, naselja ili infrastrukturu može uzrokovati eroziju tla kao i gubitak staništa. Erozija i zagađenje štete kvaliteti vode koja teče nizvodno i produktivnosti tla. U stvari, preko 311 miliona ruralnih planinskih ljudi u zemljama u razvoju živi u područjima izloženim progresivnoj degradaciji zemljišta, od kojih se 178 miliona smatra ranjivim na nesigurnost hrane. Ovaj problem pogađa sve nas. Moramo smanjiti karbonski otisak i voditi računa o ovim prirodnim bogatstvima.
Međunarodni dan planina 2023., pod nazivom “Obnavljanje planinskih ekosistema”, prilika je da se poveća svijest o važnosti planinskih ekosistema i pozove na rješenja zasnovana na prirodi, najbolje prakse i ulaganja koja grade otpornost, smanjuju ranjivost i povećavaju sposobnost planina da prilagođavaju se svakodnevnim prijetnjama i ekstremnim klimatskim događajima.
Mi planinari smo uvijek bili prvaci u zaštiti prirode a posebno danas moramo da budemo “nosioci svijesti” o očuvanju planina. Budimo primjer drugima kako se treba ophoditi sa prirodom. Planinarski savez FBiH svim planinarima i ljubiteljima prirode čestita ovaj za sve nas veoma bitan datum.
